Ako zbog alergije, celijakije, intolerancije i sl. redovito čitate deklaracije, rečenica „može sadržavati tragove…” vjerojatno vam je dobro poznata.
I vrlo vjerojatno vam je barem jednom prošlo kroz glavu: Dobro, ali što to zapravo znači?
Sadrži li proizvod alergen ili ne? Koliko je zapravo „trag” bitan? Je li proizvod napravljen na istoj proizvodnoj liniji? Zašto na jednom proizvodu upozorenje postoji, a na gotovo identičnom proizvodu drugog proizvođača ne? Hrpa pitanja se tu pojavljuje...
Kratki odgovor je – „može sadržavati” nije isto što i „sadrži”.
A duži odgovor, zaslužuje malo više prostora i objašnjenja pa proučite.
„Sadrži” i „može sadržavati” nisu isto
Kada je neki alergen namjerno korišten kao sastojak proizvoda, mora biti naveden u popisu sastojaka. Ako pripada jednoj od 14 skupina alergena koje se prema EU propisima obvezno označavaju, mora biti i jasno istaknut u odnosu na ostale sastojke.
Primjerice:
Prva situacija:
Sastojci: zobene pahuljice, šećer, MLIJEKO u prahu, kakao…
U ovom slučaju nema puno prostora za tumačenje – mlijeko je sastojak proizvoda.Druga je situacija kada na pakiranju piše:
„Može sadržavati tragove MLIJEKA, JAJA i ORAŠASTIH PLODOVA.”
Proizvod ne sadrži službeno mlijeko, ali svejedno postoji šansa da ga ipak ima u malim količinama...
Ti alergeni nisu navedeni kao sastojci proizvoda, ali postoji mogućnost njihove nenamjerne prisutnosti, primjerice zbog križnog kontakta tijekom proizvodnje. Upozorenje „može sadržavati” zato nije drugi način navođenja sastojaka, već upozorava na mogućnost da se određeni alergen nađe u proizvodu iako nije namjerno dodan u recepturu.
Kako alergen koji nije sastojak uopće završi u proizvodu?
Hrana se rijetko proizvodi u savršeno izoliranom svijetu u kojem jedna proizvodna linija cijeli dan proizvodi samo jednu vrstu proizvoda, praktički skoro nikada. Kroz proces proizvodnje, obrade, pakiranje, transporta do križnog kontakta može doći na razne načine. Primjera radi u istom pogonu mogu se:
proizvoditi različiti proizvodi
koristiti ista ili povezana oprema
korisititi zajednički skladišni prostori
koristiti sirovine različitih dobavljača ovisno o dostupnosti
pakirati istovremeno sa drugim proizvodima...
Zbog takvih situacija na deklaraciji možemo pronaći upozorenje o mogućoj nenamjernoj prisutnosti alergena.
Takva upozorenja ne bi trebala biti proizvoljna, no još uvijek jesu. U EU su informacije o mogućoj nenamjernoj prisutnosti alergena dobrovoljne, ali kada se koriste, trebaju se temeljiti na procjeni rizika i ne bi trebale služiti kao zamjena za dobru proizvođačku praksu.
Koliko je zapravo taj „trag” velik?
Iz izraza „može sadržavati tragove” ne možemo zaključiti koliko određenog alergena proizvod eventualno sadrži – niti možemo zaključiti da ga sigurno sadrži. To nije podatak poput: „proizvod sadrži 0,2 g mlijeka” niti znači: „unutra sigurno postoji jako mala količina mlijeka.”
Oznaka govori o mogućnosti nenamjerne prisutnosti, a ne daje podatak o izmjerenoj količini alergena. Zato riječ „tragovi” ne treba tumačiti kao neku univerzalno definiranu količinu, već nenamjernu moguću prisutnost kao kontaminaciju kroz ostatke nakon čišćenja, iz zraka i sl.
Osobama koji nemaju jake alergijske reakcije taj "može sadržavati" podatak totalno nebitan, dok osobama sa jakim alergijama to može biti presudan podatak pa makar i u najmanje pristunim količinama.
„Jeo/la sam ga već i nije mi bilo ništa”
To što ste neki proizvod s oznakom „može sadržavati kikiriki” jednom ili više puta pojeli bez reakcije ne znači da će svako sljedeće pakiranje tog proizvoda sadržavati jednaku količinu eventualno prisutnog kikirikija – niti da će ga uopće sadržavati.
Kako to da na nekom proizvodu koji ima tragove ne smeta, a kod drugog smeta?
Zamislimo proizvodnu liniju na kojoj se proizvodi deset različitih proizvoda.
U jednoj proizvodnoj seriji proizvod koji sadrži kikiriki možda se proizvodio neposredno prije proizvoda koji ste kupili.
Drugi put između njih je proizvedeno nekoliko drugih proizvoda, a linija je u međuvremenu prošla predviđene višestruke postupke čišćenja.
Vizualno objašnjeno na infografici ispod, za lakše razumijevanje. Redoslijed proizvodnje, čišćenje opreme i druge okolnosti mogu utjecati na mogućnost križnog kontakta. Zato eventualna nenamjerna prisutnost alergena ne mora biti jednaka u svakoj proizvodnoj seriji ili svakom pojedinom proizvodu.
Dobar primjer za to kako samo različite proizvodne serije imaju povlačenja proizvoda s tržišta. Ponekad se ne povlači određeni proizvod u cijelosti, nego samo određena proizvodna serija, LOT ili proizvodi s određenim rokom trajanja. Problem može biti vezan upravo uz konkretan proizvodni ciklus – primjerice zbog križnog kontakta, pogrešnog označavanja ili prisutnosti alergena koji nije naveden na deklaraciji.
Činjenica da ste neki proizvod ranije konzumirali bez reakcije nije jamstvo da će tako biti i sljedeći put. Kod alergija je oprez uvijek potreban. Ni činjenica da osoba ranije nije imala anafilaksiju ili jaču reakciju sama po sebi nije jamstvo da se ozbiljnija reakcija ne može dogoditi pri budućem izlaganju.
Znače li sve oznake o tragovima isto?
Na pakiranjima možemo naići na različite formulacijske izjave:
„Može sadržavati…”
„Može sadržavati tragove…”
„Mogući tragovi…”
„Proizvedeno u pogonu u kojem se obrađuje…”
„Proizvedeno na opremi na kojoj se obrađuje…”
„Nije moguće isključiti prisutnost…”
Kod proizvoda iz inozemstva možete naići i na „may contain”, „may contain traces of” ili slovensko „lahko vsebuje sledi”.
Važno je ne stvarati vlastitu ljestvicu rizika samo na temelju oznake. Ne možemo, primjerice, automatski zaključiti da „može sadržavati” znači veći rizik, a „proizvedeno u pogonu” manji rizik. Ne postoje točna pravila i smjernice kako se treba točno pisati, tako da ni sama formulacija izjave ne garantira količinu prisutnog alergena.
WAO DRACMA smjernice upravo upozoravaju da se razina rizika ne može određivati prema samom izrazu koji je proizvođač upotrijebio. World Allergy Organization Journal
Ako nema upozorenja, znači li to da tragova sigurno nema?
NE, to ne znači da tragova sigurno nema! Ovo je možda jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti. Ne možemo samo na temelju toga što na pakiranju nema oznake „može sadržavati” zaključiti da je mogućnost nenamjerne prisutnosti alergena potpuno isključena. Za alergene koji su sastojci proizvoda pravila su jasna – moraju biti navedeni i odgovarajuće istaknuti u popisu sastojaka.
Kod moguće nenamjerne prisutnosti situacija je drugačija.
Upozorenja poput „može sadržavati” pripadaju dobrovoljnim informacijama o mogućoj i nenamjernoj prisutnosti alergena i nisu uređena na isti način kao obvezno navođenje alergena koji su sastojci.
WAO također posebno navodi da izostanak takvog upozorenja nije jamstvo da do kontaminacije alergenom nije moglo doći. World Allergy Organization Journal
Smijem li onda jesti proizvod na kojem piše „može sadržavati”?
Tu nema jednog odgovora koji vrijedi za sve.
Osobe se razlikuju prema alergenu, količini koja kod njih može izazvati reakciju, prethodnim reakcijama i drugim individualnim čimbenicima. Zato oznaku „može sadržavati” nije dobro samostalno prevoditi kao „to je samo trag, meni neće biti ništa”.
Stručne smjernice pritom nemaju potpuno identičan pristup. WAO DRACMA naglašava da je odluka o dopuštanju ili izbjegavanju proizvoda s precautionary upozorenjima važan dio individualnog razgovora tijekom alergološke konzultacije. EAACI preporučuje individualiziran plan za osobe s potvrđenom alergijom na hranu, dok starije američke NIAID smjernice zauzimaju oprezniji pristup i preporučuju izbjegavanje proizvoda s upozorenjima poput „može sadržavati tragove”. World Allergy Organization Journal
Procjenu rizika i odluku o tome treba li izbjegavati proizvode s upozorenjem „može sadržavati” osoba treba donijeti u dogovoru s liječnikom specijalistom, najčešće alergologom, koji poznaje konkretnu alergiju i povijest reakcija osobe.
Posebno nije dobra ideja kod kuće namjerno „testirati” proizvod uzimanjem manje količine samo zato što na njemu piše da alergen može biti prisutan tek u tragovima.
Konzumiranje proizvoda s mogućim tragovima alergena nije dokazani način razvijanja tolerancije. Kada se kod određenih alergija provodi imunoterapija, ona uključuje definirane količine alergena i stručni medicinski nadzor. EAACI preporučuje da se takva terapija provodi pod vodstvom tima koji ima iskustva s alergenskom imunoterapijom i mogućim ozbiljnim reakcijama. EAACI
A što je s celijakijom?
Ovdje postoji još jedna česta zabuna. Celijakija nije alergija na gluten niti alergija na pšenicu. Riječ je o autoimunoj bolesti kod koje unos glutena pokreće imunološku reakciju koja može dovesti do oštećenja sluznice tankog crijeva.
Kod celijakičara i sitne čestice glutena mogu pogoršati zdravstveno stanje, i zato ih je bitno izbjegavati.
Oznaka „bez glutena” ima zasebno zakonsko značenje i propisanu najveću dopuštenu količinu glutena, pa ćemo toj temi posvetiti zaseban vodič.
Zašto dva gotovo ista proizvoda nemaju isto upozorenje? Ili zašto se razlikuju po različitim tržištima?
Naizgled dva ista proizvoda ne moraju imati isti sastav, odnosno iste alergene u sastavu ili tragovima. Važno je gledati i gdje, kada od čega i kako je proizveden. Dva keksa vrlo sličnog sastava mogu se proizvoditi u različitim pogonima, na različitoj opremi, sa sirovinama različitih dobavljača i uz različite mogućnosti križnog kontakta. Proizvod istog proizvođača može promijeniti recepturu i sastav - često se zna dogoditi za proizvod koji kupujete godinama. Promijeni se dobavljač, proizvodna linija ili način proizvodnje ili više toga – stoga je bitno uvijek provjeriti deklaraciju prije konzumacije.
A ako isti proizvod kupujete u drugoj državi, nemojte automatski pretpostaviti da je sastav jednak onome koji kupujete kod kuće. Proizvođači mogu imati različite recepture ili proizvodne uvjete za različita tržišta.
Da, ponovno smo došli do istog zaključka kao u našem vodiču za čitanje deklaracija:
Čitajte deklaraciju. Svaki put. Nije omiljeni dio kupovine, ali nužan kako bi bili sigurni.
Infografika: Tri proizvoda koja na prvi pogled izgledaju jednako, ali mogu sastavom biti drugačiji:
Kada deklaracije postanu svakodnevica
Kada izbjegavate jedan ili više alergena, provjera popisa sastojaka samo je prvi korak. Nakon toga slijede tragovi, različite formulacije upozorenja, proizvodi kojima se sastav promijenio i uspoređivanje nekoliko gotovo jednakih pakiranja.
Upravo zato razvijamo ovu platformu Sigurne zalogaje.
Cilj nam je informacije iz deklaracija strukturirati tako da proizvode možete pretraživati prema sastojcima i alergenima koje želite izbjegavati, uključujući razlikovanje alergena koji su navedeni kao sastojci proizvoda od upozorenja o njihovoj mogućoj prisutnosti u tragovima.
Jer „sadrži” i „može sadržavati” nisu ista informacija – i pri odabiru proizvoda važno je provjeriti obje.
Najvažnije je razlikovati alergen koji je sastojak proizvoda od mogućeg traga nastalog križnim kontaktom. Kod potvrđene alergije procjenu proizvoda s oznakom „može sadržavati” najbolje je donositi individualno ponaosob, u dogovoru s liječnikom specijalistom.
Stručni izvori
WAO DRACMA, 2024 – Nutritional management of cow's milk allergy
WAO DRACMA smjernice
EAACI, 2024 – Guidelines on the Management of IgE-Mediated Food Allergy
EAACI smjernice
NIAID – Guidelines for the Diagnosis and Management of Food Allergy in the United States, Guideline 24
NIAID smjernice
