FAQ

Alergije su imunološke reakcije na određene tvari u hrani koje kod osjetljivih osoba izazivaju simptome poput osipa, otežanog disanja ili anafilaksije.

Mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, soja, pšenica, riba i školjke čine osam najčešćih alergena u prehrani.

Simptomi uključuju svrbež, osip, crvenilo, povraćanje, proljev, otežano disanje i moguće anafilaktički šok.

Izbjegavanje poznatih alergena, pažljivo čitanje deklaracija i edukacija okoline ključ su prevencije.

Anafilaksija je ozbiljna alergijska reakcija koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i primjenu adrenalina.

Intolerancije nisu imunološke reakcije već probavne smetnje uzrokovane nemogućnošću probave određenih sastojaka.

Laktoza, fruktoza, gluten (bez celijakije), histamin i salicilati među najčešćim su uzrocima intolerancija.

Nadutost, grčevi, proljev, mučnina i umor su uobičajeni simptomi prehrambenih intolerancija.

Putem eliminacijske dijete, vodikovog testa daha, krvnih testova i praćenja simptoma.

Neke intolerancije poput one na laktozu mogu biti privremene, dok druge mogu trajati cijeli život.

Celijakija je autoimuna bolest pri kojoj gluten izaziva oštećenje crijevne sluznice i smanjuje apsorpciju nutrijenata.

Celijakija uključuje imunološku reakciju, dok intolerancija ne oštećuje crijeva i nije autoimuna bolest.

To je autoimuna bolest štitnjače koja usporava rad štitnjače i uzrokuje umor, debljanje i hladnoću.

Protuupalna prehrana i izbjegavanje potencijalnih okidača poput glutena ili mliječnih proizvoda mogu ublažiti simptome.

Prerađena hrana, šećeri, rafinirani ugljikohidrati i trans masti mogu pogoršati upalu.

Uravnotežena prehrana s malo šećera i više vlakana pomaže u regulaciji šećera u krvi i poboljšava osjetljivost na inzulin.